Sutra Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Evo koji su običaji i verovanja vezani za ovaj praznik.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 11. septembra obeležavaju Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja, koji je u našem narodu poznat i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek.
Budući da je ovo dan kad je Jovan Krstitelj nastradao, treba ga provesti u molitvi i strogom postu.
Sveti Jovan je pogubljen na nagovor Irodijadine kćeri Salome koja je, kako kaže predanje, svojom zavodljivom igrom „sedam velova” uspela da izmami carsko obećanje. Po nalogu Irodovom, Sveti Jovan je posečen, a njegovu glavu je Saloma na tanjiru donela carici Irodijadi.
Međutim, praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.
Na ikonama posvećenim ovom prazniku, Sveti Jovan se slika sa odsečenom glavom u desnoj ruci, koja je simbol njegove mučeničke smrti. SPC posvećuje tri dana u godini ovom svetitelju i praznuje, pored Usekovanja glave svetog Jovana, Sabor svetog Jovana Krstitelja (20. januar) i Rođenje svetog Jovana (7. jul).
Narodna verovanja i običaji na Usekovanje glave Svetog Jovana
Dan Usekovanja hrišćani provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu, a narod se okuplja u crkvi na liturgiji. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer je to boja prolivene krvi.
Na taj dan se ne veseli, niti se u ruke uzima nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo. Veruje se, da na ovaj praznik, ne treba jesti ništa iz tanjira, niti sa tacne. Takođe, izbegava se bilo kakav rad, kako napolju tako i domu.
Ovaj dan prati strogi postu i prema crkvenom kalendaru, na ovaj praznik se poštuje suhojedenje. U mnogim krajevima se čak ništa ne jede do mraka.
Posebno je interesantno verovanje u istočnoj Srbiji da se na ovaj dan čak treba skidati i crveni končić sa ruke, koji prema sujeverju onome ko ga nosi, ostalim danima donosi sreću! Naime, prema ovom verovanju nikako ne smete ostaviti crveni končić vezan, jer će vam od ovog dana sve “ići naopako”!
Običaji negde uključuju i spremanje jesenjih zaliha, berbu poslednjeg voća i povrća, ali i rituale koji su imali zaštitnu moć: verovalo se da Sveti Jovan čuva dom od bolesti i nesreće.
Usekovanje časne glave svetog Jovana Krstitelja je crkveni praznik, koji je veoma poštovan u srpskom narodu, a njega prati jednodnevni post.
BONUS VIDEO
Zašto se obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja? Đakon za Kurir otkriva duhovni značaj praznika