Jedna od najlepših cvetajućih biljaka, koja vekovima hipnotiše lepotom, uzgaja se prilično lako, a izgleda elegantno i ima moćnu simboliku.
Među brojnim prelepim cvetnim vrstama koje su popularne na proleće posebno se izdvajaju veličanstvene dalije, jedan od najlepših ukrasa svakog vrta ili balkona.
Ove raskošne biljke poreklom su iz Meksika i Srednje Amerike, gde su ih još drevne civilizacije uzgajale i koristile, ne samo kao dekoraciju već i u ishrani. U Evropu su dalije stigle u 18. veku i brzo osvojile ljubitelje cveća zahvaljujući bogatim bojama i raznovrsnim oblicima cvetova, od jednostavnih do punih i veličanstvenih.
Istorijat i simbolika dalija
Dalije su kroz istoriju nosile različita značenja. U viktorijansko doba smatrane su simbolom elegancije, dostojanstva i unutrašnje snage. U nekim kulturama predstavljaju i zahvalnost, ali i promenu, jer cvetaju dugo i iznova oduševljavaju tokom sezone.
Postoji i zanimljiva priča da su dalije bile među poslednjim cvetovima koji su doneti iz Amerike u Evropu pre nego što su botaničari počeli sistematski da istražuju nove biljne vrste.
Dalije je obožavala carica Žozefina, Napoleonova supruga, koja ih je toliko cenila da su njeni baštovani navodno morali da se zakunu da nikada neće otkriti svetu da ih ima. Jedan vrtlar je, međutim, odao tajnu i dalije su se uskoro proširile Francuskom. Uskoro su seljaci, očajnički pokušavajući da nahrane stoku, počeli da ih uzgajaju, kako za sopstvenu, tako i za životinjsku ishranu. Iako su jestive, ispostavilo se da njihove krtole nisu lepog ukusa, pa danas uglavnom služe za dekoraciju.
S obzirom na to da su vrlo izdržljive biljke, pa mogu da opstanu u različitim uslovima, danas su dalije omiljeni izbor i profesionalnih baštovana i početnika.
Kako se gaje i neguju dalije?
Dalije nisu preterano zahtevne, ali uz pravilnu negu mogu da cvetaju obilno i dugo, od kasnog proleća pa sve do prvih mrazeva. Više sorte dalija mogu narasti prilično visoko, pa im je često potrebna potpora kako se stabljike ne bi savijale ili lomile.
Pošto ne podnose mraz, njihove krtole se u jesen vade iz zemlje, čiste i čuvaju na suvom i hladnom mestu do sledećeg proleća.
One se dele na tri osnovne grupe: krupne, koje mogu da porastu 90-120 centimetara i najbolje je saditi ih kao pozadinu perenama, srednje, veličine 30-60 cm, koje izgledaju najbolje kad se sade u prvom planu, ispred krupnih cvetnica i ukrasnih žbunova, i male dalije, koje su idealne za prozorske žardinjere jer rastu do 25 cm.
- Sadnja i položaj. Dalije vole sunce, pa ih treba saditi na mestima koja su osvetljena veći deo dana. Idealno je da imaju najmanje šest sati direktne svetlosti, a mogu se saditi u bašti ili u većim saksijama na terasi.
- Zemljište. Najviše im odgovara rastresita, plodna i dobro drenirana zemlja. Važno je da voda ne zadržava oko korena, jer to može dovesti do truljenja dalija.
- Zalivanje. Potrebno ih je redovno zalivati, naročito tokom toplih letnjih dana. Ipak, izbegavajte preterivanje jer zemlja treba da bude vlažna, ali ne natopljena.
- Prihrana. Za bujno cvetanje se preporučuje povremena prihrana đubrivom bogatim kalijumom, jer će to podstaći razvoj cvetova i produžiti period cvetanja.
- Orezivanje. Redovno uklanjanje uvelih cvetova podstiče biljku da formira nove pupoljke i produžava cvetanje.
BONUS VIDEO
Kako izgleda „svemirska biljka“?