Pred nama su topli meseci i lepo vreme, pa je savršen trenutak da uvedete u svoj život fizičku aktivnost koja vaja telo i pomaže da svugde stignemo na vreme.
Stojite ispred vrata, svesni da vas od posla deli tri do pet kilometara. Nemate automobil, a ne vozi vam se gradskim prevozom. Možete da hodate sat vremena ili da skočite na bicikl i stignete relativno brzo.
Stručnjaci kažu da je vrlo korisno odrabrati ovo drugo. Na kraju krajeva, mnogi bi odlučili isto tako jer se procenjuje da na svetu postoji više od milijardu bicikala!
Vožnja bicikla predstavlja jedan od energetski najefikasnijih oblika transporta ikada izmišljenih, a omogućava ljudima da putuju brže i dalje, uz upoterbu manje energije nego što je potrebno za hodanje ili trčanje.
Biicikl sarađuje s vašim telom
Bicikl je, u suštini, divno jednostavan: ima dva točka, pedale, koje prenose snagu kroz lanac na zadnji točak, i zupčanike, koji nam omogućavaju da fino prilagodimo koliko snage ulažemo. Ali ova jednostavnost maskira inženjering koji savršeno dopunjuje ljudsku fiziologiju.
Кad hodamo ili trčimo, u suštini padamo napred na kontrolisan način, hvatajući se sa svakim korakom. Noge moraju da se zamahuju kroz velike lukove, pa udovi prkose gravitaciji svakim korakom. Samo ovo zamahivanje troši mnogo energije. Zamislite samo koliko bi bilo zamorno neprekidno mahati rukama sat vremena!
Na biciklu se noge kreću kroz mnogo manje, kružne pokrete. Umesto da zamahujete celom težinom nogu sa svakim korakom, jednostavno rotirate butine i listove kroz kompaktan ciklus pedaliranja. Ušteda energije je odmah primetna!
Ali pravo povećanje efikasnosti potiče od načina na koji bicikli prenose ljudsku snagu na kretanje napred. Кad hodate ili trčite, svaki korak podrazumeva nekakav mini-sudar sa zemljom, pa čujete kako obuća udara o put ili osećate vibracije u telu. To je energija koja se gubi, bukvalno se rasipa kao zvuk i toplota nakon što se pošalje kroz mišiće i zglobove.
Hodanje i trčanje takođe podrazumevaju još jedan izvor neefikasnosti: sa svakim korakom, zapravo se malo ukočite pre nego što krenete napred. Кada vam stopalo doskoči ispred tela, stvara se sila unazad koja vas trenutno usporava. Vaši mišići tada moraju dodatno naporno da rade da bi prevazišli ovo samonametnuto kočenje i ponovo vas ubrzali napred, piše Independent.
Takođe, za 30 minuta hodanja se sagoreva oko 150 do 190 kalorija, a za isto vreme umerene vožnje biciklom ćete sagoreti 240 do 290 kalorija.
Hodanje je ponekad bolje
Ali bicikli nisu uvek superiorni u odnosu na hodanje.
Na veoma strmim brdima sa nagibom većim od oko 15% (tako da se penjete 1,5 metara na svakih 10 metara udaljenosti), noge se bore da generišu dovoljno sile kroz kružno okretanje pedala da bi vas i bicikl podigle uz brdo. Možemo proizvesti veću silu tako što noge ispružimo, tako da hodanje (ili penjanje) postaje efikasnije.
Čak i da na njemu ima puteva, ne bismo pedalirali uz Mont Everest, zar ne? To nije slučaj sa nizbrdicama, na kojima je vožnja biciklom sve lakšai na kraju uopšte ne zahteva energiju, hodanje niz strme padine zapravo je teže.
Кada nagib pređe oko 10% (pada za jedan metar na svakih deset metara udaljenosti), svaki korak nizbrdo stvara udarce koji troše energiju i opterećuju vaše zglobove. Hodanje i trčanje nizbrdo nije uvek tako lako kao što bismo očekivali!
Bicikl nije samo prevozno sredstvo
Brojke govore same za sebe. Vožnja bicikla može biti najmanje četiri puta energetski efikasnija od hodanja, istakao je jednom prilikom profesor biomehanike Entoni Blaževič, i osam puta efikasnija od trčanja. Ova efikasnost potiče od toga što se minimiziraju tri glavna odliva energije: pokreti udova, udari o tlo i ograničenje brzine mišića.
Zato sledeći put kad bez napora prođete pored pešaka dok vozite bicikl, odvojte trenutak da cenite biomehaničko umetničko delo ispod vas. Vaš bicikl nije samo prevozno sredstvo, već savršeno razvijena mašina koja radi zajedno s vašom fiziologijom, tako što pretvara snagu vaših mišića u efikasno kretanje.
BONUS VIDEO
Profesor Vujanić otkriva kako koristiti zaustavnu traku