Zimski, kao i letnji Krstovdan je dan strogog posta, a mnogi vernici ga slave i kao krsnu slavu
Zimski Krstovdan, koji se obeležava 18. januara, u narodnom verovanju važi za jedan od najtežih i najopasnijih dana u godini.
Ovaj dan prati niz starih običaja koje ljudi godinama prenose s kolena na koleno, a stare generacije su znale i da o događajima na Krstovdan pričaju sa dozom straha.
Danas će mnogi pogledati u nebo, jer i vremenske prilike, kako se veruje, u mnogome mogu da ukažu na to kakva godina je pred nama. Ipak, ono o čemu vernici danas najviše brinu jeste odabir hrane.
Ipak, mnogi koji poste i na taj način žele da ispoštuju običaje zaboravljaju jednu važnu stvar, a to je da se na Krstovdan, kako zimski, tako i letnji, zapravo posti na vodi i jedu samo dve jednostavne namirnice - grožđe i hleb.
Mnogi se pak ovog običaja ne pridržvaju, pa se u domovima danas spremaju razne vrste posnih jela, a budući da je Krstovdan ove nedelje "pao" u nedelju, dozvoljen je post na ulju.
Ukoliko nemate ideje šta je to što ćete danas da spremate možete pogledati ovde predlog posnog jelovnika za Krstovdan, a evo još nekoliko zanimljivih verovanja koja se tiču današnjeg praznika.
Na Krstovdan i voda staje - Dan za koji se veruje da lomi zimu
U narodu se veruje da je Zimski Krstovdan hladniji čak i od Božića, bez obzira na stvarnu temperaturu. U narodu se od davnina govori: - Na Krstovdan i voda staje. Smatra se da je ovo dan kada zima pokazuje svoju najveću snagu, bez obzira na stvarne temperature.
Veruje se da jak mraz na Zimski Krstovdan najavljuje dugu i hladnu zimu, ali i dobru godinu za useve.
Jedno od najraširenijih narodnih verovanja odnosi se na vremensku prognozu na Zimski Krstovdan. Prema predanju, ako je dan vedar i hladan, kao što je to jutros bilo, godina će biti rodna, ako je toplo i oblačno, očekuje se teška godina.
Jak mraz znači dobar rod žita i voća, a postoji i jedno staro upozorenje da se danas ne dira voda. U mnogim krajevima se ne pere veš, ne pere kosa i voda se koristi samo za osnovne potrebe.
Smatra se da se voda "smiruje" tek na Bogojavljenje.
Ako se razbolite na Krstovdan verovalo se da će onaj ko se tog dana razboli imati dug i težak oporavak. Zato se savetovalo da se ljudi toplo obuku, izbegavaju svađe, stres i da u kući bude mir, tišina i sloga.
Postoji još jedno verovanje, koje je u stara vremena prenošeno s kolena na koleno i tiče se "izlaska u noć". U narodu je postojao jak strah od noći uoči i na sam Zimski Krstovdan. Smatralo se da tada ne treba izlaziti posle mraka, niti putovati bez velike potrebe, jer su, prema verovanju, nečiste sile najaktivnije pred Bogojavljenje.
Post, uzdržavanje i priprema za Bogojavljenje
Zimski Krstovdan se strogo posti, čak i kod onih koji inače ne poste. Ne rade se teški poslovi, a dan je namenjen smirenju i pripremi doma za veliki praznik Bogojavljenje, koji sledi sutradan.
Iako su ova verovanja deo narodne tradicije, mnogi ih i danas poštuju kao deo običaja i identiteta, verujući da Krstovdan "ne prašta" nepažnju.
Bonus video:
Običaji na Krstovdan