običaj

SLAVIMO LAZAREVU SUBOTU ILI VRBICU: Ovo je praznik radosti DECE, a evo šta obavezno treba da ISPOŠTUJETE danas

0

Lazareva subota slavi se dan uoči praznika Cveti, jednu sedmicu pre Vaskrsa.

foto: Shutterstock
foto: Shutterstock

Srpska pravoslavna crkva ove godine slavi Lazarevu subotu ili Vrbicu, pripremajući se, u poslednjoj sedmici posta, za najveći hrišćanski praznik - Vaskrs, piše Lepa & Srećna.

 

Taj dan se slavi kao Lazareva subota jer se smatra da je tog dana Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba. Vrbica je uvek subotom, dan uoči praznika Cveti, koji je nedelju dana pred Vaskrs. Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sledbenici.


Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu veru u vaskrsenje. Prema jevanđelskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

 

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika. Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže jevanđelsko predanje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja. Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živeo još 30 godina po vaskrsenju, propovedajući hrišćanstvo. Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

 

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dečje radosti, jer je, prema jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko".

 

Na sledećoj strani saznajte koje običaje treba ispoštovati danas...

 

makonda-tracker