ništa teško a vrlo efikasno

Kako da vam hrizanteme budu cvet na cvetu do kraja zime? Jedan trik vraća i one biljke koje su počele da se suše

Dodajte Glossy u vaš Google izbor

Ako vaše hrizanteme ubrzo nakon što ste ih kupili prestanu da cvetaju i već postojeći pupoljci se suše, ne očajavajte, to ne znači da je biljka propala.   

Hrizanteme mogu da cvetaju cele zime foto: Shutterstock / Harbucks

Uz pravilno zalivanje, ispiranje nakupljenih soli i odgovarajuće mesto, možete joj pomoći da se oporavi i nastavi da cveta.

 

Svakog septembra baštenski centri prepuni su hrizantema, bujnih, okruglih grmova prekrivenih pupoljcima u najlepšim jesenjim bojama.

 

Mnogi od nas rado izaberu nekoliko saksija kako bi ukrasili terasu, balkon ili ulaz u kuću, očekujući da će cveće nedeljama izgledati raskošno.

Međutim, ponekad se već nekoliko dana nakon kupovine na podu pojave brojni smeđi pupoljci, dok biljka počinje da izgleda uvelo. Prva pomisao je da je kupljena loša biljka, ali uzrok može biti mnogo jednostavniji, problem sa vodom i korenovim sistemom.

 

Prema savetima baštenskog portala Gardening Know How, važno je proveriti da li biljka dobija dovoljno vlage i da li se u zemljištu nakupljaju soli iz đubriva. Postoji nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći da se hrizantema oporavi.

 

Zašto hrizanteme tako brzo odbacuju pupoljke?

 

Hrizanteme imaju gust korenov sistem i tokom cvetanja troše dosta vode. Biljke koje se prodaju u malim plastičnim saksijama često su već dobro razvijene, pa korenje može da ispuni gotovo čitavu posudu.

 

U takvim uslovima zemlja se brzo suši, naročito kada se saksija nalazi na sunčanoj terasi ili mestu izloženom vetru. Ako se supstrat previše osuši, može da se skupi i odvoji od zidova saksije. Tada voda prilikom uobičajenog zalivanja ponekad brzo iscuri kroz drenažne otvore, a da se sredina korenove bale ne navlaži dovoljno.

Dodatni problem mogu biti soli koje se vremenom nakupljaju u zemljištu zbog đubrenja. Kada ih ima previše, korenu je teže da usvaja vodu, čak i kada je zemlja na dodir vlažna.

 

Biljka koja je pod stresom može da odbaci deo pupoljaka kako bi sačuvala energiju i vlagu. Ipak, nedostatak vode nije jedini mogući uzrok. Slične simptome mogu izazvati prekomerno zalivanje, truljenje korena, nagle promene temperature ili oštećenja od štetočina.

 

Zato je prvi korak da proverite stanje zemlje i saksije pre nego što počnete sa dodatnim zalivanjem.

 

Jednostavan trik - potapanje saksije u vodu

 

Ako je saksija veoma lagana, a zemlja izrazito suva, moguće je da je biljka dehidrirala. U tom slučaju može pomoći zalivanje odozdo, odnosno kratkotrajno potapanje saksije u vodu.

 

Evo kako da to uradite:

 

Pripremite posudu sa vodom. U plitku kofu ili lavor sipajte vodu sobne temperature, dovoljno da prekrije donji deo saksije.

 

Potopite donji deo saksije. Postavite hrizantemu u vodu tako da voda ulazi kroz drenažne otvore, ali da ne prekriva celu biljku.

 

Sačekajte 15–20 minuta. Ako je zemlja veoma suva, može biti potrebno i nešto više vremena. Pratite da li supstrat počinje da upija vlagu.

 

Izvadite saksiju i ostavite je da se ocedi. Višak vode mora slobodno da isteče pre nego što biljku vratite na njeno mesto.

Nemojte primenjivati ovaj postupak ako je saksija već teška i natopljena vodom, ako se iz nje oseća neprijatan miris ili ako su korenovi delovi tamni i mekani. U tim slučajevima problem može biti prekomerna vlaga i truljenje korena, pa dodatno potapanje može pogoršati stanje.

 

Takođe, izbegavajte da saksija stalno stoji u vodi koja se nakupila u ukrasnoj posudi.

 

Ispiranje soli iz zemljišta

 

Ako na površini zemlje ili ivicama saksije primetite beličaste naslage, moguće je da se u supstratu nakupilo previše mineralnih soli. One mogu poticati iz đubriva ili vode za zalivanje.

 

Kada je zemlja dobro drenirana, nakupljene soli mogu se smanjiti ispiranjem čistom vodom.

 

Postupak je jednostavan: stavite saksiju na mesto gde voda može slobodno da otiče, a zatim polako zalijte zemlju odozgo. Sačekajte da višak vode isteče kroz drenažne otvore. Ako je supstrat u dobrom stanju i voda normalno prolazi kroz njega, postupak se može ponoviti.

 

Važno je da saksija ima dovoljno drenažnih otvora i da nakon ispiranja ne ostane u vodi. Ako je zemlja stalno mokra ili se voda zadržava na površini, nemojte nastavljati sa obilnim zalivanjem.

 

Nakon toga napravite pauzu sa đubrenjem dok se biljka ne oporavi. Dodatno đubrivo neće rešiti problem dehidratacije, a u već zasoljenom supstratu može dodatno opteretiti koren.

Da li hrizanteme treba presaditi?

 

Presаđivanje može biti korisno ako je korenje potpuno ispunilo saksiju, zemlja se izuzetno brzo suši ili voda teško prodire u supstrat.

 

Ipak, presađivanje tokom cvetanja može predstavljati dodatni stres za biljku, pa nije neophodno odmah nakon kupovine.

 

Ako procenite da je potrebno, izaberite saksiju koja je nekoliko centimetara šira od postojeće i ima dobre drenažne otvore. Pažljivo izvadite biljku, nastojeći da što manje oštetite korenovu balu, pa praznine popunite svežim supstratom namenjenim cveću.

 

Nemojte preterivati sa veličinom nove saksije. U prevelikoj posudi zemlja može duže ostajati vlažna, što povećava rizik od problema sa korenjem.

 

Gde je najbolje držati hrizanteme?

 

Hrizanteme vole svetlost, ali tokom toplijih jesenjih dana jako sunce i vetar mogu ubrzati gubitak vlage iz saksije.

 

Najbolje je da ih postavite na svetlo mesto, gde će dobijati dovoljno jutarnjeg sunca, a tokom najtoplijeg dela dana imati blagu zaštitu. Zaklonjena terasa ili balkon mogu biti dobar izbor, pod uslovom da prostor nije previše topao i da biljke dobijaju dovoljno svetlosti.

 

Redovno proveravajte vlažnost zemlje, posebno ako su hrizanteme u malim saksijama. Zalivajte kada je potrebno, ali nemojte dozvoliti da korenje stalno stoji u vodi.

 

Ako ste kupili hrizanteme koje su namenjene sadnji u bašti, nakon cvetanja možete razmotriti njihovo presađivanje na stalno mesto, u skladu sa sortom, klimatskim uslovima i lokalnim vremenom prvih mrazeva.

Šta ako su pupoljci već postali smeđi?

 

Pupoljci koji su potpuno suvi, smeđi i krhki uglavnom se više neće otvoriti. Možete ih pažljivo ukloniti prstima ili čistim makazama kako biste biljku oslobodili oštećenih delova.

 

Zdravi, čvrsti pupoljci i dalje imaju šansu da se razviju ako se biljci obezbede odgovarajući uslovi. Ipak, oporavak zavisi od uzroka problema i stepena oštećenja.

 

Nemojte pokušavati da nadoknadite izgubljenu vlagu tako što ćete biljku svakodnevno obilno zalivati. Mnogo je važnije da proverite koliko je zemlja vlažna, da omogućite dobro oticanje viška vode i da hrizantemu zaštitite od preteranog isušivanja.

 

Hrizanteme koje odbacuju pupoljke ne moraju odmah da završe svoju sezonu. Pažljiva provera korena, pravilno zalivanje i odgovarajuće mesto mogu im pomoći da sačuvaju preostale pupoljke i nastave da ulepšavaju vaš balkon ili terasu jesenjim bojama.

 

Bonus video:

Stanari kradu cveće iz hola zgrade