Đurđevdan, koji se slavi 6. maja po novom kalendaru, oduvek je imao posebno mesto u narodnoj tradiciji.
Smatra se prekretnicom između zime i leta, trenutkom kada se priroda budi, a ljudi nastoje da zaštite svoj dom, zdravlje i blagostanje.
Ovaj praznik posvećen Svetom Đorđu nosi bogato nasleđe običaja koji su nastajali vekovima, još iz vremena pre hrišćanstva. Upravo zato se uz njega vezuju brojni rituali za sreću, plodnost, zdravlje i napredak, koji su se zadržali do danas.
Jedan od zanimljivijih običaja vezan je za samo veče uoči praznika. Nekada su domaćini u bašti birali dva mlada luka, jedan je simbolizovao sreću, a drugi nesreću.
Njihove perke bi se izjednačile, a ujutru na Đurđevdan proveravalo se koji je više porastao. Verovalo se da upravo taj "pobednik" otkriva kakva će godina biti – da li će je obeležiti sreća ili izazovi.
Pored toga, Đurđevdan je poznat i po običajima koji imaju za cilj da donesu zdravlje i napredak. Veče pred praznik često je bilo rezervisano za unošenje svežeg zelenila u dom – grančice su se kačile na vrata, prozore i kapije kako bi simbolično prizvale plodnost i zaštitu tokom cele godine.
Posebno mesto imaju i venčići od prolećnog bilja, poput đurđevka i zdravca, koji se postavljaju na ulaz u kuću i ostaju tu sve do narednog Đurđevdana. Smatra se da čuvaju dom i ukućane.
Još jedan važan ritual jeste umivanje vodom u koju se prethodno stave lekovite biljke i crveno uskršnje jaje. Ta voda se ostavlja da prenoći napolju, a ujutru se njome svi umivaju, deca za zdravlje, devojke za lepotu i sreću u ljubavi, a domaćini za napredak i mir u kući.
U nekim krajevima, posebno na jugu Srbije, običaji su bili još bogatiji. U Vranju se, na primer, praktikovalo ritualno kupanje u vodi sa biljem, dok su se kuće kitile zelenom vrbom. Postojali su i posebni običaji među devojkama, povezani sa proricanjem udaje i budućnosti, koji su danas gotovo nestali, ali su ostali zabeleženi u književnosti i etnografiji.
Iako se mnogi od ovih rituala danas ređe praktikuju, suština praznika ostaje ista,Đurđevdan je vreme obnove, nade i vere u bolju godinu. A stari običaji nas podsećaju koliko su naši preci pažnje posvećivali prirodi, simbolima i malim ritualima koji su unosili smisao u svakodnevni život.
Bonus video:
Simbolika koja se krije iza Pobusanog ponedeljka