da li ste znali?

OVE NEPONOVLJIVE HITOVE SVI ZNAJU, ALI NE I TAJNE KOJE KRIJU: Iza najpoznatijih domaćih i stranih pesama kriju se MISTERIOZNE I POTRESNE priče!

0

Ljubavne prevare, tragedije ili smrti, pogledi na svet ili nepravda društva, podstakle su autore da u onim teškim trenucima svoj bol u srcu prenesu u stihove koje će obležiti istoriju jednog vremena.

Darko Rundek
Darko Rundekfoto: Nebojša Mandić

Ena - Darko Rundek/Haustor

 

Kada je Darko Rundek 1985.godine objavio pesmu „Ena“ u javnosti je počela da kruži priča da ju je posvetio tada fatalnoj glumici Eni Begović, koju je upoznao tokom njenog snimanja filma „Balkan ekspres“.

 

Ljubavna veza koja se rodila između njih bila je predmet svih priča u gradu, a, navodno, lepa plavuša mu je pružala ogromnu podršku da prebrodi probleme sa narkoticima i dobije bitku sa drogom.

 

Nakon prekida veze, napisao je pesmu kojom je želeo da sačuva od zaborava ovaj period života. Sa druge strane, u medijima kada su ga pitali odakle mu inspiracija za ovu pesmu, uvek je davao kratke odgovore

 

Nastavak na sledećoj strani.

 


 

alen i brega
alen i bregafoto: Dragana Udovičić

Selma - Bijelo Dugme

 

Pesmu „Selma“ napisao je Vlado Dijak posvetivši devojci Selmi Borić u koju je bio zaljubljen. U jednoj emisiji Selma je objasnila da je 1945. godine, kada je imala svega 16 godina, upoznala Vladu, koji je bio zaljubljen u nju.

 

Bila je rodom iz Zenice, a na fakultet je išla u Sarajevo. Često je vikendom putovala kući vozom i jedanput je Vlado sreo na tom putu. Ponudio se da joj ponese mali, tamnocrveni koferčić do železničke stanice. Ispratio je u voz, prozor pored kojeg je sela bio je razbijen. On joj je dobacio: „Selma ne naginji se kroz prozor“.

 

Nakon tog susreta, Vlado Dijak je napisao pesmu, a Selma nije znala da je takav utisak ostavila na njega. Tek joj je 1962. njen otac poslao novine u kojima je bila objavljena pesma Selma. Niko od kolega joj nije verovao da je ona baš ta Selma o kojoj se pjeva. Prvi put Selma je čula tu pesmu u izvedbi "Bijelog dugmeta" 1975. godine u koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Vlada njoj nikada konkretno nije izjavio ljubav, samo je zadivljeno gledao, rastali su se, a nikad se čak nisu ni poljubili.

 

Nastavak na sledećoj strani.

Prljavo Kazalište
Prljavo Kazalištefoto: Stefan Jokić

Tu noć kad si se udavala - Prljavo kazalište

 

Kada je davne 1993. godine "Prljavo kazalište" snimilo baladu "Tu noć kad si se udavala" svi su bezbroj puta preslušavali pesmu i znali da će postati veliki hit. Prava istina koja se sakriva iza ove numere je jedini razlog zbog kog je pesma pretužna, a istina nestvarno bolna.

 

Uz ovu pesmu mnogi već dvadeset pet godina pate, a da ne znaju kakva istina se krije iza nje. Vođa benda Jasenko Houra imao je devojku koja je bila centar njegovog sveta.

 

Kako je morao da ode na odsluženje vojnog roka, njihov rastanak je bio neminovan. Nije imao želju da se zauvek raziđe sa njom, već je mislio da će ga čekati kada se vrati sa služenja vojske. Oboje su se složili da će ljubav nastaviti nakon povratka iz službe. Posle godinu dana vratio se u rodni grad, a njegov bend je već imao zakazanu svirku na jednoj svadbi. Kada je došao u restoran imao je šta da vidi, njegova devojka se udaje za drugog.

 

Jasenko nikada u javnosti nije želeo javno da govori na ovu temu, ali u pojedinim starim prepričavanjima ove priče pominje se da je devojka, malo nakon venčanja, oduzela sebi život tako što je pucala u glavu.

 

Nastavak na sledećoj strani.

Los del Rio
Los del Riofoto: Profimedia

Macarena - Los del Rio

 

Singl "Macarena" objavio je 1994. španski pop duo Los del Rio, a zarazni ritam i slavni plesni koraci učinili su "Makarenu" ključnim singlom za brojna porodična slavlja i okupljanja, čak i verska okupljanja.

 

Ova pesma zapravo govori o devojci tog imena koja vara svog dečka s dva prijatelja dok je on u vojsci, što je pravo razočaranje, s obzirom na to da su na pesmu o nevernoj ženi i sponzoruši koja sanja o životu u Njujorku i novim muškarcima u svom životu tokom godina zapravo svi plesali i veselili se.

 

Nastavak na sledećoj strani.

Zdravko Čolić
Zdravko Čolićfoto: Dragana Udovičić

Ona spava - Zdravko Čolić

 

Javnost 1974. godine ostala je u šoku kada je devojčica Milica Kostić, koja je bila učenica srednje medicinske škole, skočila sa 11. sprata Rubinove kule u Kruševcu. Naime, Milica je na prevaru jednog momka došla u stan u koji ju je pozvao kako bi telefonirala njegovoj devojci. Taj mladić je bio jedan od petorice nasilnika koji je zajedno s njima želeo da izvrši grupno silovanje.

 

Preklinjala je i molila da je puste, a oni su ostali odlučni pri nameri, te je Milica jedini spas našla u bekstvu. Budući da je htela da sačuva svoju čast, odlučila se za bekstvo. Kada je ostala sama u sobi, skočila je kroz prozor sa 11. sprata. Sa teškim povredama prebačena je u bolnicu gde je nekoliko dana kasnije preminula. U sećanju na ovaj događaj, Čola je napisao pesmu koju je posvetio njoj.

 

Nastavak na sledećoj strani.

Rade Šerbedžija
Rade Šerbedžijafoto: Dragana Udovičić

Ne daj se Ines - Rade Šerbedžija

 

Neuzvraćenu ljubav iz mladosti čuveni pevač i kompozitor Arsen Dedić opisao je u pesmi „Ne daj se Ines“. Arsen i splićanka Ines Barezi upoznali su se zajedno u Beogradu, gde su započeli svoju ljubavnu romansu.

 

Ljubavna priča nije dugo potrajala i bila je toliko jaka da je na Dedića ostavila veliki trag, te je imao želju da je pretoči u pesmu koju će mnogo kasnije izvesti Rade Šerbedžija. Ines se nekoliko godina kasnije preselila u Milano gde se udala za jednog Italijana.

 

Nastavak na sledećoj strani.

Madona
Madonafoto: Profimedia

Like a prayer - Madonna

 

Spot za pesmu "Like a prayer" izazvao je bes podjednako religijskih fanatika i kulturno orijentisanog društva srednje i više klase u tadašnjoj Americi ali i svetu. Moderna moralistička priča, koja trideset godina kasnije deluje relevantnije nego ikada, govori o Madoni koja igra ispred zapaljenih krstova i ljubi crnog sveštenika – a poruka je sasvim jasna – stop rasizmu!

 

Iako su je kritikovali zbog toga što glumi “sveticu belkinju” , jasno je da su ona i režiser Mari Lambert shvatili kako da stanu na žulj opresivnim socijalnim strukturama koje vladaju i danas.

 

Religiozne grupe su se tada pobunile i izvršile pritisak na kompaniju Pepsi, koja je iste godina povukla reklamu koju su uradili sa zvezdom, a Madona je morala da im isplati više od 5 miliona dolara.

makonda-tracker